Kraj lažnim lijekovima na internetu?

Procjena je da se prodajom krivotvorenih lijekova godišnje zaradi oko 60 puta više novca nego prevarama s kreditnim karticama – Pojavljuju se i lažni ‘lijekovi’ za rak, dijabetes ili druga teška oboljenja – Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 50 posto lijekova koji se mogu kupiti na internetu lažno

Hrvatska zastupnica u Odboru za zaštitu potrošača i Odboru za javno zdravstvo Europskog parlamenta Biljana Borzan je dobila odgovor na pitanje kako se EU planira boriti sa porastom lažnih lijekova i terapija na internetu

– U svijetu raste prodaja lažnih lijekova. Posebno je zabrinjavajući trend da se osim proizvoda poput lažnih preparata za mršavljene, erektilnu disfunkciju, poboljšanje koncentracije ili rast kose sve češće pojavljuju i lažni ‘lijekovi’ za rak, dijabetes ili druga teška oboljenja što ozbiljno ugrožava živote ljudi. Procjena je da se prodajom krivotvorenih lijekova godišnje zaradi oko 60 puta više novca nego prevarama s kreditnim karticama – objašnjava Borzan.

Zato je Borzan zajedno sa zastupnicama iz Europskog parlamenta Miriam Dalli i Simonom Bonafe uputila inicijativu prema Europskoj komisiji kako bi se zaustavili takvi trendovi.

Dobila je odgovor da će Komisija još ove godine krenuti u procjenu učinka Direktive o pravima potrošača kojom se od trgovaca zahtijeva da kupcima pruže informacije pomoću kojih oni mogu donositi utemeljene odluke. Također se zabranjuju prakse kojima se potrošači mogu zavarati, kao što je navođenje prednosti proizvoda ponuđenih na prodaju. Tom je Direktivom u svim okolnostima zabranjeno lažno tvrditi da se pomoću nekog proizvoda mogu izliječiti bolesti, disfunkcije ili deformacije. Nakon procjene učinka ići će se eventualne dopune postojećeg zakonodavstva.

– Najveća opasnost od prodaje lažnih lijekova vreba na internetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 50 posto lijekova koji se mogu kupiti na internetu lažno, a svaki treći potrošač kupuje preparate za zdravlje bez da se prethodno konzultira s liječnikom. Samo u Velikoj Britaniji 3,5 milijuna ljudi uzima antidepresive oko kojih se predozira oko 80 ljudi godišnje – objašnjava Borzan.

Europska komisija je zato 2011. donijela Direktivu kojom će svi ovlašteni prodavači ljekova na tržištu EU imati jedinstvenu oznaku na web stranici. Rok za usvajanje u nacionalna zakonodavstva je sredina ove godine tako da će se potrošači uskoro lakše snalaziti pri kupnji lijekova na internetu.

– Opasnost i dalje vreba pri kupnji ljekova izvan EU za koje nam reklame redovito iskaču dok pretražujemo internet ili čak dolaze e-mailom. Ljudi su i dalje u iskušenjima da kupe takvu terapiju jer je primjerice ‘Viagra’ kupljena na internetu i do pet puta jeftinija. Međutim, takva ‘Viagra’ nerijetko sadržava zamjenske sastojke koji mogu dovesti do infarkta u srčanih bolesnika – kaže Borzan.

Potrošač treba ignorirati sve ponude koje zvuče predobro, čudotvorno i prejeftino da bi bile istinite te nisu kupljene s provjerenih internet stranica.

– Posebno je žalosno kada se iskorištavaju bolesni i očajni ljudi koji će učiniti sve ne bi li se osjećali bolje, a nerijetko im se stanje pogorša. U svojoj praksi sam se susretala s pacijentima koji su iz očaja uzimali pripravke koji navodno liječe rak. Pripravak im nije pomogao, a dodatno su se pojavile nuspojave poput jetrenog oštećenja, poremećaja u pigmentaciji kože i slično. Smatram da obmana mora biti kažnjiva i u slučaju kada proizvod nema negativne učinke na zdravlje, jer valja uvažiti emocionalni i financijski trošak – kazala je Borzan.