Harmonija u modernoj primjeni

Vrhunska britanska agencija za glazbenu poljoprivredu (BMAC – British music agronomy center) je u suradnji sa hrvatskom udrugom ‘Zadovoljni seljak‘ iz Donjih Veselkovaca provela opsežno istraživanje o povećanju uroda te produktivnosti kod životinja. U ovom projektu koji je trajao šest dana, sudjelovalo je više od četiri znanstvenika koji su se već ranije dokazali svojim radom, ali i nekoliko volontera koji su danima razvlačili kablove i brinuli se za vrhunsku kvalitetu zvuka.

Ono što svakako treba naglasiti da je cijelo istraživanje provedeno na obradivim površinama raznih veličina, a rezultati su bili vrlo sličnih varijabli. Nezavisni glazbeni pokret poljoprivrednika Hrvatske (NGPPH) dostavio nam je kratak sažetak u kojima navodno ističu samo najvažnije činjenice u pet kategorija.

Zvuk tradicije na hrvatskom selu poboljšava produktivnost

Pčelarstvo. Ove prekrasne i vrijedne zujalice jednostavno obožavaju zvuk hrvatskih tradicijskih instrumenata. Uz pomoć tihe svirke slavonske samice, veselo obavljaju svoj posao i donose više onog što skupe na cvijetovima. Kada im se ponudi istarski mih ili lička dangubica onda same prave med, vosak i propolis te ih sortiraju u ponuđeno pakiranje za daljnju prodaju. Neslužbeno se saznaje da pod utjecajem dipli iz Dalmatinske zagore znatno manje spavaju, što dovodi do izrazito povećane produktivnosti.

Ratarstvo. Kulture poput kukuruza ili žita podložne su utjecaju drvenih puhačkih instrumenata velikog orkestra. Lagani tonovi, primjerice flaute, oboe ili klarineta, dati će dovoljno poticaja za brži i bolji rast bez navodnjavanja u sušnim periodima. Razočaravajući su rezultati kod soje i ječma jer ne vole nikakvu vrstu glazbe, no bez obzira na botaničke, biološke i ekološke karakteristike navedenih kultura, mješavina dueta fagota uz pratnju klavira je pogodovalo razvoju lista i smanjenju nametnika.

Pročitajte više o tome kako zvukovi tradicije poboljšavaju produktivnost i urod na Kukaonica.com